bec-vrtovi
Cvetna inspiracija,  Putovanja

Cvetne destinacije- Beč i carski vrtovi

Carski grad Beč, nekadašnja prestonica velike i moćne Habzburške monarhije, uz svoju bogatu istorijsku i kulturnu baštinu može se pohvaliti i svojim baštovanskim nasleđem. Lepoti i zanimljivosti ovog grada, koji važi za jedan od najlepših u svetu, doprinose lepo uređene bašte i parkovi sa sada već dugom tradicijom. Upravo ovu hortikulturalnu tradiciju stvaranja i negovanja zelenih površina i biljnih kolekcija, austrijska država ove godine obeležava kao 450 godina od prve biljne kolekcije formirane na tada izgrađenom imanju palate Šenbrun sa carom Maksimilijanom II.

Uz carske vrtove u okviru Šenbruna, u samom centru grada nalazi se još nekoliko cvetnih lokacija za nas ljubitelje: vrt palate Belveder, Univerzitetska botanička bašta, Volksgarten bašta i Augarten park, da pomenem one veće i starije. Za posetu ovim cvetnim lokacijama svakako treba više od jednog dana, pogotovo ako želite da svratite u neki muzej ili na Saher :).

Vođena cvetnim tragovima, uputila sam se prošlog septembra u Beč na jedan dan samo zbog jedne izložbe slika na kojoj su bila prikazana neka od najlepših ostvarenja cvetnog slikarstva od XVI do početka XX (o izložbi u ovom tekstu https://floradela.com/say-it-with-flowers-izlozba-u-becu/).  Izložba se održavala u carskoj palati Belvedere, pa smo sestra i ja nakon izložbe i šetnje vrtom, nastavile uživanje u obilascima muzeja uz opuštenu šetnju po centru grada. Tom prilikom sam rešila da sledeće godine, tj. ove, dođem ponovo tokom proleća ili leta kako bih obilazila malo više carske vrtove.

Ovog avgusta, suprug i ja smo rešili da iskoristimo lepo vreme i akciju koju je imao Fudeks sa kartama za Beč i otputujemo. Opet na dan zbog nekih obaveza između, mada smo posle ovog rekli da ćemo ove ideje na dan putovanja sa dve noći zaredo u busu ubuduće zaobići. Predlažem i da se po mogućstvu preskoči početak avgusta za ovakvo putovanje pošto su bile ogromne gužve na graničnim prelazima, pa smo morali da menjamo rutu ,,u hodu” i idemo preko Hrvatske što je bilo brže nego preko Horgoša (čekali smo samo 3h na granici, dok se na Horgošu tog vikenda čekalo i po deset sati).

Ova bečka avantura bila je ,,red vrtova-red muzeja i na kraju saher torta” u omiljenom bečkom kafeu. Posetili smo prvo vrtove Šenbruna (nekoliko sekcija), potom se vratili do centra grada u obilazak Umetničko-istorijskog muzeja koji je jedan od najvećih muzeja u svetu sa kolekcijama koje su Habzburzi skupljali vekovima, potom do Parka ruža uz mini piknik i na kraju do Palmenhaus kafea na kolač.

Idemo redom.

Vrtovi i parkovi Beča:

1. Šenbrun vrtovi

Na ogromnom posedu oko čuvene carske palate Šenbrun, uređeno je nekoliko vrtova sa Botaničkom baštom, lavirintom, zoološkim vrtom uz barokne fontane, šetališta i cvetne leje. Park Šenbrun palate otvoren je za javnost već oko 1779. godine i od tada je jedno od omiljenih mesta za šetnju i rekreaciju kako stanovnika grada tako i brojnih turista. Park se leti otvara rano ujutru u 6:30 i besplatan je ulaz. Za posebne sekcije kao što su Privatna bašta, Kuća palmi, Lavirint, Oranžerija i Pustinjska kuća naplaćuju se dodatno karte za svaku pojedinačno obično ispred njihovih ulaza.

bec-vrtovi
Šenbrun palata

Prostor na kome se nalaze palata i imanje u srednjem veku pripadao je obližnjem manastiru. U carskom vlasništu nalazi se od druge polovine XV veka do 1919. godine. Carica Marija Terezija je tu u XVIII veku sagradila palatu Šenbrun, a njen suprug Franjo I Lorenski posvetio se dizajnu vrtova. Tokom vremena su vrtovi preuređivani i dograđivani su novi objekti.

Mi smo prvo posetili Privatnu baštu.

Bašta prestolonaslednika ili Privatna bašta

Privatna bašta je bašta sa leve strane od palate, napravljena samo za carsku porodicu oko 1745-50.godine po nacrtima dizajnera Luja Žervea. Bašta je okružena sa strane zelenim pergolama prekrivenim virdžinijskom lozicom sa paviljonima, dok se u centralnom delu na parteru nalaze cvetne leje postavljene u geometrijskom stilu. U prednjem delu bašte do same palate poređani su tokom leta citrusi u velikim saksijama koji se zimi unose u Oranžeriju. Pod nazivom Prestolonaslednikova bašta ovaj deo je poznat od 1865.godine, a prestolonaslednik na kog se misli je princ Rudolf, sin austrijskog cara Franca Jozefa i carice Elizabete Sisi koji je tragično preminuo krajem XIX veka.

Cvetnim lejama se ne može prići, dok šetnja zelenim prolazima baš prija tokom letnjih vrućina. Pogled sa uzdignute nedavno napravljene terase/vidikovca je najlepši doživljaj ove bašte.

Ulaz je bio 4,5 eura.

bec-senbrun
Prestolonaslednikova bašta, Šenbrun.
bec-vrtovi
Pogled na Prestolonaslednikovu baštu sa cvetnim lejama sa platforme.
Pogled na deo parka Šenbruna i pergole koje uokviruju Prestolonaslednikovu baštu u obliku potkovice.

Botanička bašta- Palmenhaus

Ova velelepna Kuća palmi sa desne strane od Šenbrun palate, podignuta je oko 1881.godine u viktorijanskom stilu izgradnje staklenika. Zadatak izgradnje bio je poveren Francu Ksaveru Segenšmidu (Franz Xaver Segenschmids). Staklenik je dugačak 113 metara i 28 metara visok, sastoji se centralnog paviljona i dva bočna. U svakom paviljonu je različita klimatska zona, što se oseti čim otvorite vrata.

bec-senbrun-palmenhaus

bec-vrtovi

Ova Kuća Palmi važi za najveću u Evropi i u njoj je danas 4000 biljaka sa svih kontinenata. Pravi tropski raj za ljubitelje biljaka i staklenika. Negde pri ulazu su prekrasne spiralne bele stepenice koje izgledaju kao čipkaste. Prepoznatljiv viktorijanski rad, vrlo slično kao u Botaničkim vrtovima Kju u Londonu. Vredi posetiti, zaista je čudesno mesto prepuno biljaka od kojih su neke veoma stare i neverovatno visoke. Meni se ovaj staklenik dopao više nego vrtovi i parkovi koje sam stigla tad da vidim.

Ulaz je bio 6 eura.

https://www.schoenbrunn.at/en/

2. Burggarten bašta

Nekadašnja carska privatna bašta u samom centru koja je podignuta 1818. za carsku porodicu u blizini palate Hofburg. Ako bi car ili neko od članova porodice poželeo boravak u zelenilu u miru, a da ne mora da ide negde dalje već tu u ,,dvorištu”, ova bašta je bila upravo takva privatna mini oaza. Iz istog razloga, car Franjo Josip je podigao tu pored i Staklenik koji bi mu bio na korak od palate. Staklenik ili Kuća palmi nalazi se na uzdignutoj terasi u okviru bašte i danas je delom pretvoren u kafe-restoran (Palmenhaus cafe), a deo je Kuća leptira. Stariji Staklenik na tom mestu zamenjen je novim u Art Nuvo stilu 1901. godine (dizajnirao Fridrih Ohman). U vreme cara, u Stakleniku su uz tropske biljke boravile brojne ptice i majmuni. Bašta i Staklenik su otvoreni za javnost odmah po završetku Prvog svetskog rata.

palmenhaus-kafe

Možete sedeti unutra i uživati okruženi palmama i drugim rastinjem okupani svetlošću ili izaći napolje i sedeti na terasi ispred sa pogledom na baštu/park.

Kuću leptira Šmeterlinghaus takođe preporučujem obavezno da posetite ako već dođete do Palmenhausa kafea i ovog parka. Uživaćete sigurno u tropskom rastinju i brojnim leptirima koju su svuda naokolo. Poseban doživljaj.

bec-kuca-leptira
Kuća leptira (ovi listići pored ovog velikog leptira su takođe leptiri).

3. Belvedere vrtovi

Belvedere se sastoji od dve palate, veće Gornje palate i manje Donje palate sa vrtom između njih. Sve je izgrađeno u baroknom stilu početkom 1700-tih godina. Prvobitno je imanje sa palatama i vrtom pripadalo princu Eugenu Savojskom. Posle smrti velikog vojskovođe, palatu je preuzela carica Marija Terezija i pretvorila je Gornji Belvedere u izložbeni prostor za svoju carsku kolekciju.

belvedre-canaleto
Pogled na Beč iz Belvedera, delo je venecijanskog slikara Bernarda Belota poznatijeg kao Kanaleto (krajem 1750tih godina). B. B. Kanaleto je u Beč došao na poziv carice Marije Terezije da slika panorame grada i kulturno-istorijska zdanja. Ova slika se danas čuva u Umetničko-istorijskom muzeju u Beču (Kunsthistorisches Museum).

Barokna bašta Belvedera uređena je po francuskom modelu na osnovu dizajna Dominika Žirarda. Žirard je bio francuski pejzažni arhitekta koji je radio ranije u Versaju pa odatle sličan stil sa simetrijom, terasama, vodenim elementima, oblikovanim živicama…Uz glavnu baštu nalaze se i dve manje bočne koje su bile privatne. U okviru bašti Belvedera nalazi se i Alpska bašta, najstarija bašta sa kolekcijom biljaka samo sa Alpa. Posebna atrakcija ovog odeljka su rododendroni i bonsai drveće.

bec
Belvedere, Gornja palata sa cvetnim lejama u belom

U blizini Belvedere palate nalazi se i Botanička bašta koju je carica Marija Terezija osnovala još 1754. godine sa biljakama iz celog sveta. Bašta danas pripada bečkom univerzitetu.

Vrt je otvoren cele godine, besplatan je ulaz u vrt.

https://www.belvedere.at/en

4. Volksgarten

Folksgarten (u originalu Volksgarten), u prevodu ,,narodna bašta”, otvorena je početkom 1820-tih godina u samom centru Beča. Smeštena je blizu Hofburg palate i Muzejskog kvarta. Uređen je kao park i izgled mu je menjan kroz faze prema carskim zamislima više puta u periodu od 1819 do 1907. godine. U pitanju je prvi javni park u Beču. Danas je Folkgarten najpoznatiji po ružičnjaku. Ovaj park sam upravo zbog ružičnjaka pominjala i u tekstu o najlepšim ružičnjacima u svetu ovde 13 najlepših ružičnjaka u svetu i 3 u Srbiji.

U parku se nalazi i Tezejev hram u kom se održavaju kulturna dešavanja.

Oba ova puta u Beču bilo je neko čudno oblačno vreme sa jakim suncem između tako da sam gotovo sve fotografisala kad je bilo najjače dnevno svetlo (kao ovde u ružičnjaku, pa su fotografije sve sa jakom senkom, nisam ih zato ni kačila) i nisam mogla ni gledati bez naočara za sunce. Sledeći put ću na malo duže i uz bolju organizaciju po pitanju vremena za fotografisanje.

Uglavnom, Beč svakako uvrstite na spisak cvetnih destinacija za posetiti u vreme cvetne sezone. Neki sledeću put će biti još izveštaja iz bečkih i austrijskih vrtova, a vi pišite preporuke i za vrtove i muzeje.

Evo i par muzejskih preporuka za kraj:

  • Umetničko-istorijski muzej (velelepno zdanje sa još boljim kolekcijama formiranih iz riznica Habzburgovaca)
  • Prirodnjački muzej (preko puta ovog Umetničko-istorijskog, iste su zgrade)
  • Nacionalna biblioteka Austrije (biblioteka kao iz Leptice i zvera, stara 650 godina, u istoj zgradi je i Muzej papirusa i Muzej globusa)

Hvala na čitanju.

Veliki pozdrav od mene!

One Comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!