-
Lavirint kroz vreme i vrtove
Ljudi su od najstarijih vremena i prvih civilizacija bili fascinirani lavirintima. Lavirint se opisuje kao prostor sa više izbora kretanja i nemogućnošću lakog izlaza iz njega, dizajniran da zbuni onoga ko uđe u njega. Ovaj zanimljivo osmišljen koncept potrage budi interesovanje ljudske mašte i danas u raznim oblicima. Lavirint može biti fizički u vidu građevine sa brojnim prostorijama i izlazima/ulazima i kao baštovanska verzija u vrtovima. Uz fizičku verziju, lavirint može imati i duhovnu. Ovakav lavirint simbolizuje spiritualno putovanje u sebe, u centar sopstva i izlazak napolje. U svakom lavirintu imate početak i kraj (centar). Lavirint je vremenom postao arhetip putovanja, traganja, pronalaska i izlaska. Prolazak kroz lavirint se može…
-
Ahilea ili Hajdučka trava
Hajdučka trava, Ahilea, Stolisnik, Hajdučica ili Sporiš, sve su to nazivi za biljku koju su junaci od antike do početka XX veka nosili sa sobom kad god je zveketalo oružje. Lekovita svojstva hajdučke trave koja raste slobodno u prirodi poznata su već hiljadama godina. Ahilea ili Hajdučka trava se može videti pored puteva, na livadama, napuštenim mestima, na selu i u gradu. Divlja hajdučka trava ima cvetove bele boje i nižeg je rasta, dok su nove sorte za uzgoj u baštama u ukrasne svrhe višeg rasta i u divnim raznobojnim nijansama. Latinski naziv je Achillea millefolium (ovo millefolium u prevodu je sto-listova, odatle i bukvalan narodski naziv Stolisnik), pripada fam. Asteraceae,…
-
Kosmos za cvetno obilje u bašti
Cvet koji se zove Kosmos… Već po samom nazivu mogli bismo naslutiti da je sjajan i da na neki način opravdava ovakvo ime. Odmah da kažem da smo u pravu. Kosmos je cvet koji se lako uzgaja, brzo raste, dugo i obilno cveta. Vole ga oprašivači i drugi insekti. Zvanično latinsko ime kosmosa je Cosmos bipinnatus i pripada familiji Asteraceae. Poreklo vodi iz Meksika. U Evropu su ga u XVI veku doneli španski osvajači i istraživači. Iz Španije je seme kosmosa stiglo u Englesku preko supruge engleskog ambasadora u godini Francuske buržoaske revolucije 1789. godine i iz ovih zemalja se kasnije proširilo po Evropi. Kosmos je jednogodišnja cvetnica koja spada…
-
Vo l Vikomt. Bašta koja je zaslepela Kralja Sunca
Pre Versaja, bio je Vo l Vikomt. Vo l Vikomt (Vaux-le-Vicomte) je prelepi dvorac sa još čuvenijim vrtovima u blizini Pariza. Palatu sa vrtovima sagradio je krajem 50tih godina XVII veka Nikolas Fuke. Sa pričom o bašti i njenom vlasniku krenuću od početka kraja. Odvešću vas prvo pravo na velelepnu zabavu koja je vrhunac cele priče. Dakle, pripremite kočije, haljine sa žicama i napuderisane perike. Dobro raspoloženje se podrazumeva i u ovom slučaju sklonost ka pričama o usponu i padu moćnih ili samovolji pojedinaca. Jedne tople avgustovske noći, preciznije 17.avgusta 1661, malo južnije od Pariza, Nikolas Fuke je priredio u Vo l Vikomtu, svom upravo novozavršenom imanju, raskošan banket u…
-
Cvetne preporuke (leto 2020)
Za ove neizvesne i uzvrele letnje dane spremila sam nam nekoliko predloga za čitanje, gledanje i slušanje. Nadam se da će vam se dopasti ove cvetne preporuke i da ćemo u njima i uz njih pronaći malo mira, odmora i nadahnuća. Odmah na početku imam dve cvetno knjiške preporuke. Izdavačka kuća 4SE iz Beograda, u okviru svoje edicije Florografija sveta, priredila je dve knjige o cveću, njihovom simbolizmu, mitologiji i istoriji kao deo domaće i svetske kulturne baštine. Izdanja su prevedena na više jezika i posebno prilagođena kulturi zemalja od strane njihovih timova (Rusija, Francuska). 1. ,,Poruka skrivena među laticama“ Govor cveća u Srbiji Knjiga ,, Poruka skrivena među laticama.…
-
Moja bašta- prolećni izveštaj 2020.
Kako nam je leto upravo stiglo, setila sam se tek pre par dana da napišem osvrt na radove i cveće u mojoj baštici/dvorištu ovog karantinskog proleća. Sa pripremama za ovu cvetnu sezonu počela sam još prošle jeseni sa sejanjem otpornih jednogodišnjih i dvogodišnjih cvetnica. Do zime je deo rasada već bio spreman, a i skupljala sam novo seme tako da sam bila dobro ,,snabdevena”. Krajem zime, u februaru, otpočela sam sa prolećnom setvom i presađivanjem za ovu cvetnu sezonu tako da vanredno stanje nije mnogo omelo planirane radove u bašti. Evo par baštovanskih beleški o tome šta sam sejala, razmnožavala i šta je cvetalo ovog proleća. Sejanje Odmah moram da…
-
Puževi u bašti
Kad sa prolećnim kišama u baštama sve krene da raste, zeleni se i cveta, eto odmah i raznih malih halapljivih napasnika. Ovaj put glavnu ulogu imaju puževi. Puževi sa kućicom i golaći bez kućice, mogu naneti štetu biljkama grickajući listove, stabljike i same pupoljke. Ako su sejanci u pitanju, na primer tek niklih cinija, to sve mogu da potamane. I imaju čime, poseduju bar 14 000 zuba. Srećom po nas baštovane, nisu sve biljke na njihovom jelovniku (o ovome nešto kasnije). Pojavljuju se sa proleća i ima ih sve do jeseni. Najaktivniji su nakon kiše i tokom noći. Naročito vole mlade biljke i tek nikle sejance. Penju se i na…
-
Mirisna bašta
Lepi mirisi jesu radost za naša čula i spadaju u ona posebna životna zadovoljstva kojima nas je priroda darovala. Svojim hemijskim ,,putevima” prijatni mirisi izazivaju u nama srećne osećaje istog trenutka. Zadovoljstvo je još veće kada predivan miris dolazi od cveta, dok je mirisna bašta nešto nalik rajskom doživljaju. Zamislite sebe kako stupate u neki raskošan vrt, sve je u cvetu i sledeće što bismo izgovorili je da MIRIŠE, opisali bismo kako i na šta nam miriše kada udahnemo svu tu lepotu… Jedan od najlepših aspekata bašte je svakako njen miris. Miris daje potpuno drugu, uzvišeniju dimenziju bašti. Iz ugla botanike, miris je tu kao jedna od komponenti za privlačenje…
-
Istorija lala u Osmanskom carstvu i ,,Doba lala”
Istanbul. Bašta Velikog vezira jedne prolećne noći, aprila meseca. Odabrani gosti šetaju po bašti okupanoj svetlošću punog meseca diveći se lalama u cvetu. U bašti je u tom trenutku oko 500 000 procvetalih lala osvetljenih svetlošću sveća. Sveće, iste visine kao cveće, postavljene su između lala kako bi što bolje isticale lepotu omiljenog cveta u noći. Unaokolo se mogu videti i kornjače koje šetaju ,,noseći” sveće, dok su uz staze poređani kavezi sa raznim egzotičnim pticama. Svuda su bile postavljene vaze pune cveća i ceo vrt je svetlucao od bezbroj lampi i ogledala radi refleksije. Svetlost i muzika trajali su svake večeri dok god su lale bile u cvetu, specijalno…
-
Zumbul. Mirisni trag od antičkog mita do naše bašte
Zumbul, jedan je od najmirisnijih i najprepoznatljivijih cvetova proleća. Već nekoliko vekova krasi naše bašte i opevan je u mnogim narodnim pesmama. Zumbul je cvetnica niskog rasta koja je veoma otporna i može se naći u prirodi na visinama i do 2000 m. Lako se gaji i sama razmnožava. Predak današnjeg zumbula potiče iz antike (Starog veka) od divlje vrste koja raste po istočnom Mediteranu, širom Male Azije, Sirije, Iraka i Irana. Preko Starih Grka i Rimljana, zumbul se preneo i u Evropu gde se kultiviše već 400 godina. Od antike do danas nastale su brojne vrste zumbula raznim ukrštanjima na radost svih nas ljubitelja cveća. Zumbuli u antici Starost…