ciklama-vodic-za-negu
Baštovanstvo,  Sadnja cveća

Ciklama – Vodič kako da negujete i očuvate vašu ciklamu uz mini istorijat

Ciklama je višegodišnji cvet iz roda Cyclamen i pripada porodici jagorčevina (Primulaceae). Postoji preko 20 vrsta ciklama (eng. sowbread).  Treba razlikovati šumsku ciklamu (Cyclamen europaeum, Cyclamen hederifolium, Cyclamen coum) i sobnu ciklamu, Perijsku (Cyclamen persicum).

Persijska ciklama je najrasprostranjenija. Najviše je gaje baštovani i prodaje se po cvećarama. Cveta tokom zime i ranog proleća. Ima podzemno stablo u obliku gomolja. Cvetovi joj mogu biti raznih ružičastih boja, ljubičasti, crveni i beli. Biljka ima krupne listove zbog čega zahteva češće zalivanje i voli vlažan vazduh. Listovi su srcolikog oblika sa beličastim i srebrnim šarama. Ciklama sadrži otrovne supstance, posebno u gomolju.

Ciklama je poreklom sa Bliskog Istoka i vremenom se proširila gotovo celim istočnim Mediteranom. Raste slobodno u Palestini, Siriji, Izraelu, Turskoj, Grčkoj, ostrvima uz jugoistočnu obalu Male Azije, Kipru, Tunisu i na Siciliji. U Evropu je doneta krajem XVI veka, prvo u Francusku. Postala je popularna oko 1900, kada su se pojavile divlje vrste, prvo u Engleskoj, a potom i u Nemačkoj.

Ime Cyclamen je latinsko, potiče od grčke reči kyklámīnos , izvedeno iz kýklos , odnosno ,,krug”. Naziv se odnosi na kružni oblik gomolja ili zbog stabljike sa pupoljkom koja se kružno uvija pre nego što se razmota i podigne.

Vodič za uzgoj ciklama

Persijska ciklama se gaji kao sobna biljka. Cveta tokom zime i ranog proleća kada ostalo cveće miruje. Voli da je na sunčanom mestu, ali da nije direktno izložena sunčevim zracima i u blizini centralnog grejanja. U prostoriji u kojoj se drži treba da je temperatura do najviše 20ºC, voli prohladne prostorije, u pogledu niskih temperatura podnosi najviše do 5º C (nikako mraz!). Možete je držati u prozoru, između dva prozorska okna (paziti na direktno sunce, najbolje severna ili istočna strana) ili u verandi. Ako vidite da su joj se opustili listovi, znači da joj je toplo. Ako počnu da žute, onda nema dovoljno svetlosti ili se previše zaliva. Svoju držim preko dana u verandi, a uveče pred spavanje je unosim unutra do jutra kad je napolju temperatura ispod 5ºC.

Zalivati je odstajalom vodom u periodu cvetanja svaki drugi dan u tacni, pošto ne voli da joj se kvasi gomolj. Višak vode obavezno prospite iz tacne. Voli da joj je zemlja vlažna, ne natopljena! U periodu nakon cvetanja, trebalo bi je prihranjivati jednom nedeljno tečnim đubrivom za cvetnice .

Razmnožavanje ciklama

Ciklame se mogu razmnožiti deljenjem gomolja starijih biljaka ili semenom. Gomolji se izvade iz saksije i prepolove, potom presade u manje saksije. Isto važi i za mladu ciklamu koja je iz semena uzgojena. Starije biljke presaditi kad korenje počne da izlazi i cvetovi prolaze, prebaciti u saksiju iste veličine, dok mlade biljke u malo veće saksije.

Voli lako, rastresito zemljište, vlažno, nalik šumskom. Brišite joj listove vlažnom krpicom s vremena na vreme. Uvelo lišće i cvetove uklanjajte rukom, samo pažljivo zaokrenete i otkinete.

ciklama

Plod ciklame je čaurica sa pet komora u kojoj se nalazi seme. Seme je veoma sitno i lepljivo. Seje se u avgustu ili septembru. Pre sejanja ga ubacite u malo vode. U pripremljenoj saksiji samo malo zemlje prebacite preko više semena i zalivajte redovno. Ostavite saksije na temperaturi oko 15 do najviše 20 stepeni na tamnom mestu ili prekrijte saksiju nečim tamnim da blokira svetlost (crnu kesu). Semenu ciklame je potreban mrak za nicanje. Potrebno im je duže vremena da niknu i po par meseci. Kad niknu, skloniti prekrivač ako ste ga stavljali, premestiti ih na svetlo mesto i prskati mlade biljke dva puta dnevno. Presadite ih u veće saksije kad porastu.

Ostavljam vam ovde link za video na Youtubu da pogledate za sejanje https://www.youtube.com/watch?v=Ax5n4OM_4fQ

Kako sačuvati ciklamu za narednu godinu

Kako ne biste bacili ciklamu čim se osuši, kao što se većini dešava, uključujući i meni, potrebno je da ispoštujete par koraka. Može biti manji izazov sačuvati je, ali je sasvim moguće. Kada ciklama precveta, potreban joj je period mirovanja. Samo treba da oponašamo prirodne uslove njenih divljih rođaka sa Mediterana. Kako biste joj obezbedili ovu fazu radi ponovnog cvetanja, premestiti je u hladniju prostoriju, smanjujte zalivanje na jednom nedeljno tokom mesec dana i ne prihranjivati više. Ostavite da se osuše listovi. Nakon mesec dana, zalivanje proredite na jednom u dve nedelje. Otprilike početkom leta će izgubiti sve listove i ulazi u fazu mirovanja. Ostaviti je na tamnom i suvom mestu bar mesec dana bez zalivanja.

U avgustu ili septembru, izvadite je iz saksije, očistite gomolj od stare zemlje, suvih preostalih listova i osušenih žilica korena, presadite je sa novom zemljom u kojoj ima treseta u istu saksiju. Saksiju prethodno operite! Ostavite da joj gomolj malo viri. Zalivajte pomalo dok se ne pojave prvi listovi, a onda opet isto. Kad krene prvi mraz, onda je unesemo unutra, u svetlu prostoriju sa temperaturom oko 15 stepeni. Tada početi sa prihranom.

Dodatan savet- Kada kupujete ciklamu, gledajte da su joj zdravi listovi i da ima puno pupoljaka!

ciklama

Ciklama kroz istoriju

Ciklama je bila dobro poznata u antičkom svetu, s obzirom na to da potiče upravo iz dela sveta gde su cvetale antičke civilizacije. Čuveni Dioskorid, antički vojni lekar, botaničar i farmaceut iz I veka nove ere, pominje ciklamu u svom delu ,,O lekovitim materijama”  (latinski De Materia Medica ) gde je prikupio svo poznato dotadašnje znanje o upotrebi biljaka u medicini. Ciklamu su u antici u svojstvu leka smatrali dobrom za više problema, od pročišćenja organizma, kože lica i otrovnih materija do afrodizijaka.

Odlično sačuvana ilustracija ciklame nalazi se u najstarijem sačuvanom prepisu Dioskoridove knjige iz VI veka, jednim od najbolje očuvanih i ilustrovanih rukopisa, danas poznat pod nazivom Julijanina knjiga (Iuliana Anicia Codex ili Codex Vindobonensis, čuva se u Nacionalnoj biblioteci Austrije). Ova brižljivo izrađena i bogato biljno ilustrovana knjiga napravljena je kao dar zahvalnosti rimskoj princezi Juliji Aniciji, kćeri jednog od poslednjih careva Zapadnog rimskog carstva 472. godine, Flavija Anicija Olbrija. Padom Rima preneta je u Carigrad, prestonicu Istočnog rimskog carstva, gde će ostati narednih hiljadu godina. Stotinak godina nakon turskog osvajanja Carigrada, 1453. godine, ambasador habzburškog cara Ferdinanda I, Ožje de Buzbek, kupiće je za cara i doneti u Beč.

Slika ciklame iz Julijanine knjige iz VI veka. Fotografija preuzeta sa http://exhibits.hsl.virginia.edu/herbs/vienna-disocorides/

Ciklamu je uz kadilicu Leonardo da Vinči najviše crtao na marginama svojih rukopisa. Na delima flamanskih slikara prikazivane su livade sa ciklamama i Isusom kako ih bere. Ciklame svakako rastu na prostoru Levanta od davnina. Francuski kralj Luj XIV ih je naručivao za sadnju u vrtovima Versaja zajedno uz drugo popularno cveće tog vremena kao što su narcisi, zumbuli, lale, fritilarije, anemone, ranunkulusi ili baštenske ruže, karanfili. Sačuvani su platni izveštaji sa nazivima cveća koje je naručivano za sadnju za Versaj i druge kraljevske vrtove. Onovremeni poznati uzgajivač cveća, Pjer Morin, takođe je u svojoj bašti gajio uz lale, irise, anemone i ciklame. Njegova bašta je bila obavezna destinacija za ljubitelje cveća koji su dolazili u Pariz u to vreme i koji su je opisali u svojim dnevnicima i pismima.

U sledećem veku, ciklame padaju pomalo u zaborav, da bi u XIX veku ponovo bile u pažnji cvećara. Voleli su da je slikaju na svojim platnima francuski slikari, kao što su pripadnici Nantske škole slikanja i Emil Gale na svojim staklenim ukrasnim vazama.

Divlje vrste, koje rastu u prirodi, po šumama, u brskim i planinskim krajevima, su u nekim zemalja zabranjene da se slobodno beru ili se stanovništvo edukuje kako da to čini, a da se očuvaju vrste. Danas je rasprostranjena širom Evrope i ovde kod nas i u okruženju. Raste najviše u bukvinim šumama.

Divno izgleda zimi i početkom proleća kad počne da se pojavljuje zajedno sa visibabama i krokusima ispod drveća ili u senovitim delovima bašti, parkova i šuma. U britanskim parkovima i baštama se naročito neguju ove šumske vrste ciklama, najviše mala i otporna Cyclamen coum. Postoje i cvetne izložbe posvećeni samo ciklamama koje obično organizuju Društva ljubitelja ciklama.

Ciklama je nacionalni cvet Izraela i Kipra. U jeziku cveća dobila značenje dubokih osećanja i iskrenosti.

Nabavite ciklame i razveselite dodatno ovaj zimski period. Svetlo, prohladno mesto i umereno zalivanje je sve što joj je potrebno.

 

Šaljem cvetni pozdrav!

 

 

 

 

4 Comments

  • Rozalija

    Moja ciklama je sada (kraj meseca jula) ponovo puna pupoljaka, a stoji na prozorskom simsu (istočni prozor) i opstala zelena i na temperaturi iznad 35°C. Zalivam svakodnevno. Pozdrav.

  • Dijana

    Pozdrav!

    Moja ciklama je ostala bez listova,vec sada. Ubrzo ,kako sam je dobila,prvo su listovi poceli da zute a zatim su i otpali. Sad je ostala samo zemlja,biljka se vise ne vidi. Imali li tu spasa?

    • floradela

      Zdravo Dijana! Tek sam sad videla poruku.
      Ne znam šta li si uradila sa ciklamom. Ako je nisi bacila, ostavi je na neko tamnije mesto do jeseni da vidiš , ako je preživeo koren, da li će krenutu ipet novi izdanak.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!