mirisna-basta
Baštovanstvo,  Sadnja cveća

Mirisna bašta

Lepi mirisi jesu radost za naša čula i spadaju u ona posebna životna zadovoljstva kojima nas je priroda darovala. Svojim hemijskim ,,putevima” prijatni mirisi izazivaju u nama srećne osećaje istog trenutka. Zadovoljstvo je još veće kada predivan miris dolazi od cveta, dok je mirisna bašta nešto nalik rajskom doživljaju.

Zamislite sebe kako stupate u neki raskošan vrt, sve je u cvetu i sledeće što bismo izgovorili je da MIRIŠE, opisali bismo kako i na šta nam miriše kada udahnemo svu tu lepotu… Jedan od najlepših aspekata bašte je svakako njen miris. Miris daje potpuno drugu, uzvišeniju dimenziju bašti.

Iz ugla botanike, miris je tu kao jedna od komponenti za privlačenje oprašivača cveća sve sa ciljem nastavka života cveća. Ljudima na uživanje, pride.

Kada osmišljavate i doterujete svake godine iznova svoju baštu, jedna od tema kojom se možete pozabaviti kada je izbor biljaka u pitanju je upravo njihov miris. Izaberiti biljke koje divno mirišu po vašem ukusu.

Izbor je veliki, možete birati između brojnih cvetnih i/ili lisno-dekorativnih vrsta koje će dati specijalne mirise vašem cvetnom raju. Ima ih raznih veličina i oblika, od drvenasti i penjačica do delikatnih niskih cvetnica za saksije. Cvetaju u različitim sezonama ili delu dana, neke rano ujutru ispuštaju svoje mirise, druge kad je sunce najjače ili samo tokom noći.

Odaberite u zavisnosti da li volite slatkaste arome nalik vanili, medu, na jagode, citruse, drvenaste ili mnoge druge opojne mirise note koje samo približno možemo opisati vezujući za nešto nama poznato.

Dajem vam predloge u nastavku omiljenih mirisnih cvetnica.

Predlozi mirisnog cveća

Višegodišnje cveće

Ruže (Rosa spp.)

Ova lista predloga naravno da počinje sa kraljicom cveća. Simbol cveta koji miriše je ruža, nos nam automatski ide ka cvetu kada je u našoj blizini. Ruže su najlepše kad su mirisne. Ipak, nisu sve mirisne i danas se, kada je u pitanju ukrštanje i uzgoj, više radi na nekim drugim aspektima ruže na uštrb mirisa. Pogledajte dobro kad birate ruže za sadnju da li piše u opisu da je mirisna vrsta. U mirisne spadaju razni primerci iz svih grupa ruža- penjačica, grmolikih, čajevki ili mini ruža.

Ako želite da saznate o zanimljivoj istoriji ruža u periodu antike (Starom veku), potražite ovaj tekst Ruža. Antička istorija cveta nad cvetovima ili o najlepšim ružičnjacima 13 najlepših ružičnjaka u svetu i 3 u Srbiji.

Zumbul (Hyacinthus)

Lukovičasta cvetnica nižeg rasta koja cveta u proleće u raznim bojama. Sadi se na jesen, može i u saksije, pojedinačno ili u grupi sa drugim prolećnim cvećem.

Istorijske priče o zumbulu od antike do Madam Pompadur uz savete o uzgoju imate u tekstu Zumbul. Mirisni trag od antičkog mita do naše bašte.

Ljiljan (Lilium)

Jedna od najpoznatijih i najstarijih cvetnica koja se uzgaja već hiljadama godina zbog svoje lepote i mirisa. Ljiljan ima lukovicu koja je sadi u zemlju na jesen ili početkom proleća. Cveta tokom leta. Gaji se uspešno i u saksijama. Ljiljani se dele u više grupa, u mirišljave spada grupa Orijentalnih ljiljana kao i Madonin ljiljan.

O uzgoju ljiljana više u ovom tekstu Ljiljan- vodič za sadnju i negu

liljan sadnja
Orijentalni ljiljan Žozefin (Lilium Josephina)

Gardenija (Gardenia jasminoides)

Cvetni žbun koji cveta u kasno proleće i početkom leta i opet krajem leta/ranu jesen. Voli vlažno tlo i senovite položaje. Osetljiva je na mraz, pa se u područjima sa oštrim zimama uzgaja u saksijama koje se unose pred zimu u zatvoren prostor.

Đurđevak (Convallaria majalis)

Poznata prolećna niska cvetnica belih zvonastih cvetića prepoznatljivog mirisa. Višegodišnja biljka koji se godinama sama širi po bašti (veoma otrovna).

Narcis (Narcissus)

Lukovičaste cvetnice žutog i belog cveta (najčešće trubastog oblika) koje cvetaju početkom proleća i imaju blag prijatan miris (ne sve). One starije sorte su mirišljavije, u mirisne spada i sorta Paperwhite (Narcissus Papyraceus) koji cveta ranije.

O istorijskim putešestvijama narcisa sam pisala ovde Narcis. Istorija jednog cveta. 

Floks (Phlox paniculata)

Perena prelepih cvetova skupljenih u kupaste cvasti koja cveta tokom leta i jeseni. Visoki floks se može naći u beloj, roze, ljubičastoj, plavoj, crvenoj ili bež boji kao i raznim dvobojnim kombinacijama. Sadite ih na sunčanom mestu ili poluseni (delimičnoj). Savet za floks, obezbedite im dovoljno mesta kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše oko njih da bi bile zdravije i otpornije (na pepelnicu na primer).

Mirisne vrste su floks David belih cvetova ili jarko pink Flame Pink.

Poseban tekst o visokom floksu možete naći ovde Floks (Phlox paniculata). Jedan od mojih baštenskih miljenika, prelepa cvetnica.

Božur (Paeonia)

Jedna od najdugovečnijih i najlepših trajnica među cvećem divnog mirisa. Žbunaste forme, krupnih mirisnih cvetova na koje vredi čekati par godina dok prvi put procvetaju. Obezbedite mu osunčan položaj i ne sadite ga previše duboko.

Karanfil (Dianthus)

Mirisna cvetnica nižeg rasta koja se uzgaja vekovima. Obezbedite mu sunčano mesto prilikom sadnje. Postoje razne mirišljave vrste karanfila (dvogodišnje i višegodišnje), meni najlepše miriše onaj baštenski karanfil (trajnica) niske žbunaste forme svetlozeleno-srebrnastih listova i svetlolila cveta koji moja tetka ima.

Jorgovan (Syringa spp.)

Omiljen mirisni cvetni žbun ljubičastih cvetova koji zamirišu sredinom proleća. Može se naći i u beloj, roze, bordo ili žutoj boji, jednostavnih i duplih cvetova u grozdovima.

Takođe, kad smo kod jorgovana, jedan drugi cvetni žbun koji se naziva letnji jorgovan ili budleja je isto mirisan i privlači leptire (leptirov žbun).

Lavanda (Lavender angustifolia)

Mediteranski mirišljavi žbun ljubičastih sitnih cvetova na visokim drškama koji cvetaju početkom i sredinom leta. Sadite je na sunčanom mestu u dobro propusnoj zemlji (kao i druge mediteranske cvetnice ne voli vlažno tlo). Lekovita i aromatična, obožavaju je pčele.

Jednogodišnje cveće

Vanilin cvet (Heliotropium arborescens)

Jednogodišnja cvetnica ljubičastog cveta koja miriše na vanilu. Uzgaja se u saksijama. Odgovara joj da je na suncu, ali i da je u nekoj seni u najtoplijem delu dana (ili je pomerite u senku kad je najtoplije). Uklanjajte precvetale cvetove da bi se stvarali novi. Otrovna je.

Vanilin cvet iz vrta palate Šenbrun u Beču

Slatki alisum (Lobularia maritima)

Niski žbun belih sitnih cvetića koji slatkasto medno mirišu. Vole ih pčele. Tretira se kao jednogodišnja, ako je blaga zima može biti i višegodišnja (kod mene je prezimila ove godine i nastavila da cveta od proleća). Samorasejava se uspešno. Odlično izgleda u saksijama i žardinjerama. Odgovara joj sunčana pozicija, a može i u polusenci. Osim bele, nove vrste su i u ljubičastim i bordo nijansama. Sjajno izgleda kada se kombinuje sa drugim letnjim cvetnicama po saksijama. Cveta sve do prvih mrazeva.

Jedna od obaveznih cvetnica kod mene. Kupujem ga u rasadu na pijaci i sejem iz semena svake godine.

mirisna-basta
Alisum

Noćna frajla (Matthiola bicornis, Matthiola longipetala)

Jedna od najmirišljavijih iz babine baštice. Niska cvetnica srebrnasto zelenih uskih listova i svetloljubičastih cvetića koja cveta u leto ispuštajući predivan miris noću. Jednogodišnja je cvetnica koja se seje u proleće (april-maj, klija na svetlosti).

Petunija starinska

Blag miris starinske sorte petunije koja se uspešno samorasejava i iznova niče na proleće može biti dobar izbor uz ivice staze ili neki kutak ako vam se miris dopada. Cvetovi su u beloj i svetlim nijansama ljubičaste.

mirisna-basta
Starinska mirišljava petunija iz jednog seoskog dvorišta.

Ukrasni duvan ili Duvančica (Nicotiana affinis)

Jednogodišnja cvetnica koja cveta leti, divno miriše i otrovna je zbog nikotina u sebi. Ima jako sitno seme i samorasejava se.

U bašti kod mojih na selu raste godinama, ja sam donela rasad i sad je ima i u mojoj baštici. Prošle zime sam ostavila neke primerke da prezime i sada su već u cvetu.

Aromatično bilje

Mirisna bašta i lista cvetnih predloga ne bi bile kompletne bez aromatičnog bilja koje je višestruko korisno kako za samu baštu, oprašivače i cveće tako i za ljude. Neke od najaromatičnijih su nana, ruzmarin, bosiljak (probajte i limun bosiljak), kamilica, matičnjak (limun trava zbog mirisa nalik limunu).

Još mirisnih predloga-magnolija, irisi, frezija ili etiopska gladiola (sjajan miris, moraću samo zbog toga da je opet nabavim za baštu). Ima i za zimu kandidata, tačnije krajem zime mirišu dafne, hamamelis i ljubičice u rano proleće.

mirisna-basta
Mirta, mirisna i lekovita. Kao da ste prineli bočicu parfema da pomirišete. Ovu sam pronašla kod brata u Deliblatskoj peščari.

Penjačice

Ukrasni grašak (Lathyrus odoratus)

Mirišljava jednogodišnja penjačica sa cvetovima u raznim bojama. Seje se tokom zime i početkom proleća da bi cvetala u leto. Redovno brati da bi dalje cvetala i granala se.

Orlovi nokti (Lonicera japonica)

Višegodišnja penjačica opojnog mirisa sa cvetovima najčešće belo-žutim koji privlače oprašivače. Zahteva sunčano mesto i cveta od proleća do početka jeseni. Dosta je robusna i brzo se širi zbog čega se sadi za prekrivanje ograda i zidova. Držati je pod kontrolom orezivanjem. Postoje i novije varijante u raznim bojama i za manje prostore.

Orlovi nokti

Visterija ili Glicinija (Wisteria sinensis)

Robusna penjačica prelepih ljubičastih grozdastih cvetova (može biti i u beloj, žutoj ili roze boji noviji varijeteti). Voli da je na suncu, ali može tolerisati i polusenu u zavisnosti od vrste. Cveta u maju mesecu, neke vrste ponavljaju cvetanje u manjem obimu tokom leta. Više o penjačicama i puzavicama u tekstu Penjačice i puzavice po želji

Jasmin (Jasminum officinale)

Egzotičan miris jasmina i njegova upotreba vekovima u parfimeriji govori dovoljno o prekrasnom mirisu ovog cvetnog žbuna. Postoje razne varijante jasmina, proverite dobro opis biljke pre kupovine. Ja imam zvezdasti jasmin Jasminum nitidum (oblik cveta mu je kao zvezda izduženih uskih krakova, nešto drugačija varijanta od Trachelospermum jasminoides), u velikoj saksiji ga držim, leti je napolju, dok ga pred zimu unosim unutra. Prelepo miriše.

U jednom od tekstova o Siciliji sam pisala i o jasminu, kako noći i rana jutra tamo mirišu na ovaj cvet kao i o starom receptu za cvetnu jasmin čokoladu za jednog vojvodu iz XVII veka. Ceo tekst možete pročitati ovde Cveće i bašte Sicilije

Za mirisne letnje noći

Da se nadovežem na mirisne letnje noći, predlažem da za takav ugođaj izaberete i neke od cvetnica koje ispuštaju svoje mirise sa smirajem dana i tokom noći. Zasadite ih uz mesto na kom volite da sedite leti predveče, na terasi ili blizu prozora spavaće sobe. Ovo noćno mirisno cveće privlači noćne oprašivače i obično je svetlije boje (bele ili fluorescentno svetlo lila/zelenkaste/srebrnaste) kako bi na mesečini bilo vidljivije za pomenute posetioce.

Predlozi za mirisna predvečerja i noći su noćna frajla (Mathiola longipetala), ukrasni duvan (Nicotiana sylvestris), petunije vrsta Tumbelina, kraljevski ljiljan (Lilium regale), karanfil  “Memories” ili peruanski noćurak (Mirabilis jalapa).

Mirisna bašta specijal- Samo za ljubitelje čokolade

Za čoko obožavatelje, evo cveća koje ima miris ili ukus čokolade (ako je jestivo) za vašu baštu. Imate Čokoladni mint ili Čokoladni čeri paradajz za poseban ukus nalik omiljenoj poslastici. U čoko jestivo cveće spadaju čokoladni dragoljub i čokoladni neven.

U cveće koje nije jestivo, a miriše na čokoladu ubraja se čokoladni geranijum, čoko kosmos Cosmos astrosanguineus, čokoladna puzavica Akebia quinata, za kolekcionare orhideja tu je Oncidium orhideja “Sherry baby”.

mirisna-basta
Čokoladna puzavica Akebia quinata, ovde je cvet svetlije boje, inače je bordo. Photo by Sonja Kalee on Pixabay

Mirisi na dar

Obogatite svoju baštu mirisnim biljkama za dodatno zadovoljstvo. Mirisi podstiču pozitivna osećanja i inspirišu na uživanje kao i podsećanje na neka mesta i ljude iz našeg života.

Mirisno cveće i bilje posadite u zemlju ili u saksije uz ulaz, stepenice, staze, ispod prozora, u delu gde najviše volite da sedite napolju… Na suncu intenzivnije mirišu.

Ruže i lavanda za mirišljavi ulaz u kuću sa ulice. Photo by Micheile Henderson on Unsplash

Još nešto za kraj, znate li da i biljke mogu da mirišu? Osim što biljke ispuštaju mirise koje mi i životinje osećamo, one mogu i da ,,osete” mirise drugih biljaka putem nadražaja. Putem mirisa biljka dobija informaciju i reaguje u skladu sa njom. Ako vas interesuje šta biljke osećaju preporučujem za čitanje knjigu ,,Šta biljka zna. Vodič kroz svet čula” autora Danijela Šemovica (Centar za promociju nauke, Beograd 2016.)

Imate li mirisnu baštu, tj. cveće koje je ulepšava svojim mirisom? Javite koje vam je mirisno cveće omiljeno.

 

Hvala na čitanju!

5 Comments

  • Katarina

    Predivan članak i veoma korisne informacije! Taman sam želela da Vam pišem na instagramu da napravite cvetni vebinar o mirisnom cveću, i nađem ovaj tekst kod vas! Divno. Vraća sećanja i inspiriše na pravljenje novih sa zasadima starih vrsta. Hvala!

  • Lejla

    Obozavam lepo uredjen vrt ali se borim sa nekim alergijama pa me svasta nesto sprecava. Bas zavidim svima koji mogu da se okruze ovakvim blagodetima

  • Milica

    I ja patim od alergija ,cak koristim u stanu fotokataliticki preciscivac vazduha i kad god vidim te divne baste i vrtove pozelim daih i ja imam . Najgore je sto ni mirise ne osecam pa ne mogu ni uzivati u njima.

    • floradela

      Ja sam ranije tokom osnovne i srednje škole imala alergiju na polen, posle mi je nestala. Jedino mi ambrozija smeta. Nadam se da će i vama da se popravi da možete da uživate u cveću.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Content is protected !!