Cvetna istorija
-
Sicilijom kroz vreme uz osvajače i cvetne tragove
Sicilija-magično ostrvo u sred Mediterana raskošnog kulturnog nasleđa i prirodnih bogatstava. Zemlja mitova i legendi, čudovišta i bogova. Na listi želja svih osvajača. Zahvaljujući svom položaju na raskrsnici pomorskih puteva, Siciliju su tokom vremena oblikovali i ostavljali svoj trag narodi kao što su Sikani i Sikuli, Feničani, Stari Grci, Rimljani, Vizantinci, Arabljani, Normani, Nemci, Španci… Sve pod budnim okom zastrašujućeg i ujedno zadivljujućeg vulkana Etne. Antika, od mita do istorije Nekada davno, Sicilija je bila mesto zbivanja raznih mitova i legendi antičkog sveta. Za stare Grke Sicilija je bila mitsko ostrvo gde su živeli bogovi i heroji. Mit o Persefoni, ćerki boginje Demetre koju je oteo bog podzemlja Had dok…
-
Ruža. Antička istorija cveta nad cvetovima
Ruža, kraljica cveća. Iza imena ovog cveta stoji istorijska cvetna avantura duga nekoliko miliona godina. Toliko toga je rečeno, skoro da je sve jasno, a ona i dalje neuhvatljiva. Napisane su i pišu se i dalje brojne kulturološke, botaničke i ljubavne priče o lepoti ovog cveta koji se smatra omiljenim. Cvet koji se zajedno sa ljudima i svetom menjao i razvijao naročito tokom proteklog milenijuma. Poreklom sa severne hemisfere, ruža cveta na ovoj našoj planeti već milionima godina. Tu je pre nas. Smatra se da je starija od do sada najstarije pronađenog fosila ruže u severnoj Kini i Aljaski, starog oko 35 do 40 miliona godina. To se zove dugovečnost,…
-
U bašti sa Beatriks Poter
Beatriks Poter je jedan od omiljenih dečijih pisaca širom sveta. Autorka je priča o avanturama nestašnog zeca Petra i ostalih likova u vidu zečića, gusaka, mačaka, miševa, lisca kao i gospodina MekGregora. Fauna i flora engleskog seoskog okruženja u centru su dešavanja njenih knjiga. Uz životinje kao glavne likove, seoska bašta i cveće igraju posebnu ulogu u pričama. Svaka knjiga obogaćena je njenim ilustracijama koje su je dodatno proslavile. Ako obratite pažnju na crteže, možete jasno da vidite da je cveće bilo velika Beatriksina ljubav i da se bavila baštovanstvom. Priroda, život na selu i bašte pune cveća su joj bile najveća inspiracija za rad. Poslednjih godina istraživanja ovog važnog…
-
Istorija lala: Kako je lala osvajala Evropu u XVI veku uz Karola Klusijusa & društvo
Proleće je u punom jeku. April je mesec, dani su sada sve duži i topliji i lale cvetaju svuda. Sredinom svakog proleća nastupa Doba lala. Lala je cvet koji ima jednu od najzanimljivih istorija, punih epizoda sa dramatičnim obrtima od Osmanskog carstva do Zapadne Evrope. U Evropu je stigla nešto kasnije, sredinom XVI veka i odmah je opčinila sve. Ovo je priča o prvim evropskim lalama i ljudima koji su zaslužni za njih. Početkom XVI veka u Evropi se javlja porast interesovanja za botaniku i baštovanstvo. Uticaj na ovakav razvoj imala je pojava Renesanse kao i donošenje i proučavanje nepoznatih biljaka iz Novog sveta. Naučnici kao i pripadnici viših društvenih…
-
Baštovanske raskoši Elen Vilmot
Dok su narcisi još u cvetu, ispričaću vam priču o Elen Vilmot (Ellen Ann Willmott), velikom baštovanskom stručnjaku iz viktorijanskog i edvardijanskog perioda britanske istorije, a koja ima veze i sa narcisima. Zamislite damu, uvek prelepo odevenu sa onim velikim romantičnim šeširima, u dugim suknjama i čipkanim bluzama sa mašnama, veoma bogatu i samostalnu koja je svo svoje vreme, talente i bogatstvo potrošila do poslednje pare, tj.funte na, pogađate, cveće i bašte. Elen Vilmot je bila strastveni zaljubljenik u bašte i stručnjak za hortikulturu. Danas najviše poznata kao veliki ljubitelj narcisa, po baštama Šekspirovog rodnog mesta i svojoj bašti na imanju Varli. Raskošan život i karijera Tokom svoje bogate karijere,…
-
Narcis. Istorija jednog cveta
Narcis, prava zvezda ranog proleća! Ne možete da ga ne primetite onako uspravnog i jarko žute boje. Ostavite ih na kratko i oni će osvojili celu baštu. U porodičnoj baštici na selu kod mojih, u martu mesecu, narcisi su glavni. Bukvalno preplave baštu. U mojoj baštici, dvema starim vrstama sam dodala pre dve godine još šest ili sedam novih. Narcisa danas ima u različitim oblicima i formama, krupnijih ili sitnijih cvetova u beloj, žutoj ili dvobojnih u raznim nijansama. Neki narcisi imaju blage mirise. Rod ima preko 27000 kultivara narcisa i broj je i dalje u porastu. Od davnina se narcis pojavljuje u baštama. U antičkim civilizacijama uzgajao se prvobitno…
-
Staklenici kroz istoriju- Zlatno doba sa Viktorijancima
Staklenik-san svih baštovana… Mesto zelenila, mira i tišine, obilja svetlosti. U staklenicima vlada neka posebna atmosfera. Kad ulazite, stupate u jedan sasvim drugačiji svet idealan za momente mira sa samim sobom i povezivanje sa prirodom. Jednako prijatno u društvu. Staklenici su posebno privlačni tokom zimskih meseci kao mesta gde je sve zeleno i sveže tokom čitave godine. Zamislite sebe, u svom stakleniku, kako razgledate i zalivate svoje biljke ili sa knjigom u ruci u udobnoj fotelji, dok napolju pada kiša ili je velika vrućina. Staklenici su nastali sa ciljem da se produži vegetativna sezona tokom hladnih meseci i da se tu čuvaju i uzgajaju tropske biljke u posebnim uslovima kao…
-
Romanovi i ljubav prema cveću
U Rusiji se poslednji godina uočava porast interesovanja za baštovanstvo i cveće. Tokom prethodnog, sovjetskog, perioda ruske istorije, hortikultura nije bila negovana u tolikoj meri u kojoj je bila u prethodnim periodima od strane vladajuće elite. Zbog svojih veza sa prethodnim režimom i onim što je on simbolizovao, bašte na carskim imanjima, parkovi i staklenici pretrpeli su razaranja tokom revolucija i II svetskog rata i dugo vremena bili zapušteni ili preuređeni u službi nove ideologije. Nekadašnja ljubav prema baštovanstvu i raskošnim vrtovima gotovo da je pala u zaborav. Romanovi, dinastija koja je vladala Rusijom tri veka (od 1613. do 1917), bili su veliki pokrovitelji hortikulture. Pojedini članovi carske dinastije bili…
-
Katarina Velika i njene cvetne ljubavi
Da li vas Rusija asocira na baštovanstvo i velelepne bašte? Verujem da ne baš, kao ni mene, do skoro. Ali, kažem vam, obratite pažnju! U Rusiji je danas baštovanstvo u razvoju, dešava se neka vrsta baštovanske revolucije. Car Petar Veliki, a pogotovo carica Katarina Velika, moguće da bi nam zamerili na nepovoljnom baštovanskom mišljenju. Dva najveća vladara carske Rusije bili su posvedočeni ljubitelji bašti i menjali zemlju i u baštovanskom smislu (ima ta tajna veza između prideva Veliki i baštovanski). Zbog toga ću nas vratiti par vekova unazad i ispričati jednu priču koja se dugo prepričava… Šta se ovde čuva? Pre malo više od sto godina, ruski car je imao…
-
Kada je bašta zavodila kraljicu… Elizabeta I i razvoj baštovanstva u Engleskoj
Elizabeta I Tjudor bila je jedna od najznačajnijih vladarki Engleske i jedna od mojih istorijskih miljenica. Njena vladavina u drugoj polovini XVI veka (od 1558. do 1603) smatra se Zlatnim dobom Engleske. Elizabeta je bila kći kralja Henrija VIII i Ane Bolen, njegove druge žene. Presto je nasledila posle smrti svoje starije polusestre Marije Tjudor. U trenutku kada ona započinje svoju vladavinu, Zapadna i Centralna Evropa nalazile su se usred jednog od najslavnijih perioda ljudske istorije – humanizama i renesanse. Velike promene u to vreme odigrale su se na poljima nauke, umetnosti, tehnike, ekonomije, novi kontinenti otkriveni, mentalitet ljudi se menjao, svest o čoveku i njegovom mestu u svetu, odnos…